• Otok pag turističke zanimljivosti paška čipka paški suhozidi amfore
  • Otok pag turističke zanimljivosti paška čipka paški suhozidi amfore
  • Otok pag turističke zanimljivosti paška čipka paški suhozidi amfore
  • Otok pag turističke zanimljivosti paška čipka paški suhozidi amfore

Zanimljivosti

PAŠKA ČIPKA
Grad Pag je i grad poznate Paške čipke koja se njeguje kroz stoljeća, svaka je zaseban unikat, a taj spori i naporni ručni rad živi i danas na uličicama starog grada.

PAŠKI SUHOZIDI
Upečatljiv su spomenik ovog otoka, nastali slaganjem kamenja. Svojim oblicima, površinom, izgledom i namjenom jedan su od najreprezentativnijih primjera pučkog autohtonog graditeljstva. Suhozidi su podignuti kao prirodne granice između ograda, visoki dovoljno da ih ovce ne mogu preskočiti, snažni da ih bura ne može srušiti.

SOLANA
Na otoku Pagu se još može vidjeti proizvodnja soli starim postupkom isušivanja u manjim glinenastim bazenima u koje se uvodi more (soline). Proizvodnja soli donosila je Pagu bogatstvo, ali i probleme. Zbog soli su Pažani često ratovali, ali su jednako tako, zbog nje i uglavnom dobro živjeli. Sol se nazivala bijelim zlatom i bila je strateški proizvod bez kojeg je stoljećima život bio nezamisliv.

AMFORE
Svekoliku hrvatsku javnost ugodno je iznenadilo otkriće ostataka potonuloga trgovačkog broda s teretom amfora iz I. stoljeća prije Krista uz istočnu obalu otoka Paga, u Podvelebitskom kanalu, u uvali Vlaškoj Maloj.

ARHEOLOŠKA BLAGA
U arheološkom smislu vrlo je zanimljivo područje Caske, gdje se u posljednje vrijeme provode intenzivnija istraživanja lokaliteta rimskoga naselja Cissa. Tako su izmeđuostalog zabilježeni mnogi važni nalazi poput odlično očuvanog rimskog drvenog sidra u akvatoriju Caske ili pak brončana ogrlica s kraja 10. ili početka 11.stoljeća, jedinstvani primjer ranohrvatskog nakita.

Najveću vrijednost i zanimljivost predstavlja jedinstveni antički vodovod iz I. stoljeća isklesan u živom kamenu, dug oko 1,2 km, širok do 70 cm i visok do 40 m s 9 nadzemnih otvora, tzv. odiha. Taj jedinstveni rimski akvedukt, u narodu zvan Talijanova buža, napajao je Novalju vodom iz novaljskog polja. Ulaz u vodovod nalazi se unutar Gradskog muzeja koji u sebi čuva dio novaljskog kulturnog i etnološkog nasljeđa.

LUNJSKI MASLINICI
Predstavljaju istinsku oazu mira i jedan od najslikovitijih i najljepših kutaka našega otoka. Među brojnim stablima maslina svojom se jedinstvenošću posebno izdvajaju stabala divlje masline - olea oleaster, visokih 5-8 m i prsnog promjera 20-80 cm. Najstarija stabla masilna imaju oko 1600 godina! Ovo područje divlje masline, površine 24 ha, jedino je takve vrste na Jadranu te ima veliku botaničku vrijednost. Zbog svojih je karakteristika 1963. godine zaštićeno i proglašeno botaničkim rezervatom.