• Otok pag povijest otoka paga i mjesta na otoku pagu
  • Otok pag povijest otoka paga i mjesta na otoku pagu
  • Otok pag povijest otoka paga i mjesta na otoku pagu
  • Otok pag povijest otoka paga i mjesta na otoku pagu

Povijest

Tragovi života na otoku Pagu sežu u daleku povijest. Primorje i otoci bili su naseljeni već u mlađe kameno doba o čemu govore arheološki nalazi iz vremena kad je kamen bio oruđe i oružje.

Otok Pag nastanjivali Iliri, točnije Liburni koji su u to vrijeme obitavali na sjeveru Dalmacije, pa tako i na otoku Pagu. Na otoku su nađeni ostaci liburnskih gradina, suhozidnim bedemom utvrđenih naselja, nekropola i brojni kameni humci.

Važnost položaja otoka Paga uočili su i rimski osvajači, pod čiju je vlast došla čitava Liburnija početkom nove ere.

Otok Pag prvi put pismeno spominje rimski geograf Plinije Stariji u I. stoljeću te ga naziva Cissa (Kisa). Stručnjaci pretpostavljaju da je taj naziv imalo mjesto na potezu današnje Novalje i Caske. U velikom potresu 361. stradalo je i velikim dijelom potonulo u more rimsko naselje na području današnje Caske. Nakon tog potresa, Navalia (na mjestu današnje Novalje) sve se više razvijala i postaje središte otoka Paga. O tome svjedoče ostaci velike gradske bazilike, monumentalni relikvijar kao i podzemni rimski vodovod («Talijanova buža»).

Otok Pag naselili su Hrvati ubrzo po dolasku na more i to s njegove južne strane prema sjeveru. Na to najbolje ukazuju staroslavenska imena južnih otočnih naselja: Dinjiška, Stara Vasa i Vlašići. Od 9. stoljeća snažno jača hrvatska država, susjedni je Nin jedan od njenih centara, pa je tako i otok dio te države. Za cijeli otok imat će dalekosežnih posljedica povelja iz 1071. kojom kralj Petar Krešimir IV. srednji i sjeverni dio otoka stavlja pod jurisdikciju rapskog biskupa, a južni dio otoka pripadne ninskom biskupu. Tom je podjelom Pag bio uvučen u stoljetne okršaje za prevlast na otoku između Zadra i Raba. U jednom od tih okršaja stradala je Navalia te srednjovjekovna Kissa, te se od 14. stoljeća na tom mjestu spominje naselje Novalja. Od tog vremena Novalja gubi važnost, a na južnom dijelu otoka sve se više razvijao grad Pag, koji ubrzo postaje središte otoka.

Za vrijeme mletačke republike grad Pag se na južnom dijelu razvija kao slobodni kraljevski grad. Kralj Ladislav, 1403. godine, prodaje Veneciji svoj dio Dalmacije uključujući i grad Pag.

Godine 1433. grad Pag dobiva svoj Gradski Statut, jedan od prvih dokumenata takve vrste u Hrvatskoj. Sredinom 15. stoljeća opasnost od Turaka je bila sve veća, pa su Pažani, 18. svibnja 1443. godine, započeli s gradnjom novog grada, na mjestu na kojem se on i danas nalazi.

Urbanistička rješenja novoga grada poštovala su principe renesansne arhitekture i urbanizma, a planovi su se izrađivali u Veneciji. U izradi urbanističkih planova sudjelovao je veliki graditelj i kipar Juraj Matejev Dalmatinac. Pažani su se, 18. rujna 1474. godine, preselili u novi grad.

Usprkos preseljenju, Pažani nisu zaboravili Stari grad. Franjevci 1589. godine ondje grade svoj samostan. Ostaci tog samostana i danas su vidljivi.

Za vrijeme Habsburške monarhije otok Pag napokon postaje administrativnom cjelinom te počinje izvjestan privredni napredak grade se putovi po otoku, rive, pristaništa.

Krajem 19. stoljeća uspjelo je Narodnoj stranci na Pagu potisnuti autonomaše iz općinskog vijeća, a time je hrvatski postao nastavni i uredovni jezik.

Nakon što je početkom 20. stoljeća bolest filoksera poharala vinograde po cijeloj Dalmaciji, pa tako i na otoku Pagu, dolazi do velikog iseljenja stanovništava ponajprije u SAD, Kanadu i Australiju. Tijekom tridesetih godina 20. stoljeća, zbog agrarne reforme, dolazi do usitnjavanja posjeda pa slabi gospodarska snaga plemstva u gradu Pagu, koje postupno počinje odlaziti.

Žitelji sjeverozapadnog dijela otoka, nezadovoljni u okviru zajedničke općine zalažu se za vlastitu općinu što im i uspijeva 1924. no samo do 1955 kada se Novalja ponovo našla u okviru zajedničke općine. 50-tih godina 20. st. počeo se intenzivnije razvijati turizam.

Turizam, kao nova gospodarska grana, daje zamah općem razvoju, pa se cijeli otok Pag razvija te se uređuju plaže, prometnice, grade se hoteli, restorani.

Nakon osnutka samostalne Republike Hrvatske Novalja ponovo dobiva svoju općinu a uskoro dobiva i status grada i postaje najrazvijenije mjesto na otoku Pagu.